|
Sažetak: U ovom članku dan je kratki osvrt na projektiranje rasvjete interijera i vanjske rasvjete, sa naglaskom na energetsku učinkovitost, korištenjem suvremenih i najučinkovitijih tehnologija. Pri tom je dan naglasak, sukladno normi HRN EN 15193:2008 en, na najnovije i najefikasnije izvore svjetlosti, predspojne naprave prema EEI, sustave upravljanja rasvjetom, te projektiranje umjetne rasvjete sa optimalnim korištenjem dnevnog prirodnog svjetla. Kod upravljanja vanjskom rasvjetom, naglasak je na tehnologijama upravljanja, odn. korištenje jednostavnih elektroničkih predspojnih naprava sa preddefiniranim rasvjetnim scenama, do elektroničkih regulabilnih predspojnih naprava, upravljanih preko DALI standarda, odn. PLCa.
1. UVOD Pronaći kvalitetan odnos čovjekovih osnovnih bioloških i individualnih potreba, te savjesnog i samosvjesnog ponašanja prema okolišu, te kompletnoj biološkoj zajednici u cijelosti, vrlo je kompleksna zadaća, a rasvjeta je samo jedan, ali ne i zanemariv čimbenik tog kompleksa.
U jednu ruku, posjedujemo individualnost s njezinim ili njegovim očekivanjima, potrebama i osjećajima. Kao ljudska bića, potrebujemo svjetlost za pronalaženje puteva, rad i osjećaj udobnosti. Isto je i kod flore i faune, individualnost također traži svjetlost. Ipak, postoji velika razlika među različitim tipovima svjetla: između dnevnog i umjetnog, između pojedinačnog izvora svjetlosti i dinamičke kompozicije svjetla.
U drugu ruku, moramo definirati pitanje energije. Još od dramatičnog odziva okoline na iskorištavanje i zagađenje okoliša, pitanje očuvanja energije popunjeno je socijalnim kao i ekonomskim značajem. Prema Internacionalnoj Agenciji za Energiju (eng. "International Energy Agency (IEA)"), u prosjeku 18-19% el. energije diljem svijeta se koristi za rasvjetu.

Slika 1.: Utjecaj pojedinih elemenata na izračun potrebne energije
2. EU Direktiva 2002/91/EC i HRN EN 15193:2008 en Stambeno-poslovne zgrade su jedan od najvećih krajnjih korisnika energije, a u zemljama OECD-a, potrošnja energije u zgradarstvu iznosi 25-40% ukupne potrošnje energije. Globalno, emisija CO2 bi se mogla smanjiti za 715 milijuna tona do 2010.g. kroz jednostavno poboljšanje energetske efikasnosti u zgradarstvu. To bi bio ekvivalent za 27% od projiciranog povećanja zagađenja emisije CO2 na taj datum.
Smjernica za globalno energetsku učinkovitost u zgradarstvu (EU Direktiva 2002/91/EC eng. “Energy performance of buildings”) definira europsku normu, koju je R.Hrvatska prevela i usvojila 2008.g., a glasi HRN EN 15193:2008 en, naslovljenu “Energijska svojstva zgrade – Energijski zahtjevi za rasvjetu”.
Norma je donesena, radi stvaranja općih konvencija i procedura za procjenu potrebne energije za rasvjetu u zgradarstvu i za analizu energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti energije nužne za napajanje rasvjete. Pri tom se poštuju dosadašnja pravila i procedure proračuna osvjetljenosti površina, ovisno o njihovoj namjeni, u smislu dobre inženjerske prakse, odn. u skladu sa normama EN 12464-1, EN 12464-2, EN 1838, EN 12193, te EN 13201. Norma također predviđa savjet za odvojeno mjerenje utroška el. energije potrebne za rasvjetu, što daje pravu informaciju o učinkovitosti uređaja za kontrolu rasvjete.
HRN EN 15193:2008 en, između ostalog, određuje osnove izračuna utrošene energije rasvjete, te nove trendove, odnosno preporuke u projektiranju, tzv." Green Building" certifikat - certifikat korištenja energije u zgradarstvu (eng. “energy performance certificate for buildings“). Sa certificiranjem zgrada u R.Hrvatskoj se započelo je u travnju ove godine (Travanj 2010.g.), a certifikat nam definira ukupnu potrošnju energije za grijanje, ventilaciju, toplu vodu, klimatizaciju, te rasvjetu u objektu. Sve članice EU dužne su uskladiti smjernice u svoje zakone. Prema toj normi, granične vrijednosti potrošnje električne energije za, npr. uredsku rasvjetu, kod minimalne srednje rasvjetljenosti Esr=500 lx, jest max. 40kWh/m2a, a ciljana vrijednost je 25kWh/m2a, dok je npr. za uličnu rasvjetu, kod minimalne srednje rasvjetljenosti od Esr=100 lx, jest max. 4,5kWh/m2a, a ciljana vrijednost je 1,8kWh/m2a. |